Koncept prenamjene industrijske graditeljske baštine je na europskoj arhitektonskoj sceni vrlo popularan, no za hrvatsku scenu početkom tisućljeća to je bilo poprilično novo i smjelo.
Proces je bio iznimno dinamičan jer se temeljio na intenzivnom dijalogu i suradnji međunarodnih stručnjaka, lokalne uprave i nezavisne kulturne scene. Uz arhitekte i istraživače okupljene oko Platforme 981, ravnopravni sudionici radionice bili su predstavnici Grada Labina te članovi umjetničkog kolektiva Labin Art Express (L.A.E.), koji su još od početka 1990-ih zagovarali viziju rudnika kao prostora kulture.
U sklopu labinske radionice 2005. godine, Platforma 981 djelovala je kao ključni lokalni i konceptualni medijator. Prepoznavši da rudarski kompleks Pjacal nije samo prostorni resurs već i složeni nositelj radničkog identiteta i kolektivne memorije, radionica je poslužila kao poligon za mapiranje stanja i generiranje novih prostornih strategija.
Uprava Grada Labina u ovom je procesu prepoznala priliku za strateški zaokret i prostorni razvoj grada, dok je L.A.E. unio dragocjeno višegodišnje iskustvo djelovanja u podzemlju i prostoru „Lamparne”, jamčeći da planirane prenamjene ostanu usko povezane s autentičnim rudarskim identitetom.
Sudionici su kroz terenska istraživanja, dijalog s lokalnom zajednicom i eksperimentalne radne metode nastojali otkriti potencijale zgrada poput bivšeg Kupaonskog objekta, Lamparne i drugih prostora Pjacala. Umjesto radikalnog rušenja ili konzervativnog »zamrzavanja« u obliku klasičnog muzeja, radionica iz 2005. ponudila je viziju fleksibilnog, hibridnog javnog prostora.
Taj je interdisciplinarni susret lokalne vizije i međunarodne struke postavio temelje za kasniju uspješnu realizaciju obnove labinskog industrijskog kompleksa, skrenuo pozornost šire domaće stručne javnosti na dotad zanemareni potencijal industrijske arhitekture, te postavio teorijske i metodološke temelje koji su godinama kasnije rezultirali konkretnim realizacijama.
Zanimljivo je da od sedam strateških obalnih lokacija obuhvaćenih programom Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, Gradska knjižnica Labin predstavlja jedini izvedeni i zaživjeli projekt nastao na temeljima ovog interdisciplinarnog međunarodnog programa 2005.* CANL (Hrvatski arhipelag novih svjetionika) je zajednički projekt Berlage instituta iz Rotterdama i Udruženja hrvatskih arhitekata, a fokusiran je na proces razvitka gradova i pejzaža duž hrvatske obale kao dijela Mediterana.
Grafički dizajn: Damir Gamulin 2006-2008.; Naručitelj: Berlage institute, Rotterdam; Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb
https://mrezadizajna.com/katalog/oblikovanje-knjige-croatian-archipelago
