Ekološka farma crnih slavonskih svinja
CRNA SLAVONSKA SVINJA AUTOHTONA JE HRVATSKA VRSTA KOJA JE 90-IH GOD. 20. ST. PROGLAŠENA UGROŽENOM
Eko farma izgrađena prema najvišim ekološkim standardima
Crna slavonska svinja autohtona je hrvatska vrsta koja je 90-ih god. 20. st. proglašena ugroženom. Jedan od prvih uzgajivača koji se vratio uzgoju ove zanemarene vrste bila je mala tvrtka iz Donjeg Miholjca.
Programski naputak bio je izgradnja farme prema najvišim ekološkim standardima. Uz to je bilo potrebno predvidjeti potencijalno širenje farme u budućnosti te urbanističko rješenje predlaže 2 identična kompleksa.
Građevina je primarno oblikovana optimizacijom funkcije.
Uobičajeno, ovakav tip zgrade je prizemnica s prostorima za životinje i hodnikom u sredini koji služi za hranjenje životinja, rasprostiranje stelje i odvoz gnojiva. Uz sam prostor staje nužno je imati spremište slame za stelju.
Eliminiranjem hodnika i stvaranjem galerije koja osim pristupa boksevima služi i za skladištenje stelje, racionaliziralo se korištenje prostora i optimizirao proces, ali i ukinula potreba za transportom stelje.
Ukidanju hodnika prethodilo je uvođenje pomičnih pregrada koje su omogućile jednostavnije održavanje, ali i stvaranje različitih scenarija korištenja objekta u kojima se prostori smanjuju i povećavaju; od najmanjeg boksa za krmaču s praščićima do zajedničkog prostora svih životinja.
Sumiranjem svih navedenih parametara i uvažavanjem proporcije čovjeka, životinje i stroja, nastao je presjek s dvostrešnim kosim krovom. Dobivene kose krovne plohe izmaknute su u sljemenu, čime je omogućeno dodatno osvjetljenje i ventiliranje spremišta stelje na galeriji.
Pri odabiru materijala važan je čimbenik bila otpornost elemenata u direktnom doticaju sa životinjama. Za bazu je odabran beton i pregrade od pocinčanog čelika, iznad kojih su drvena konstrukcija i zona ventiliranja te crijep kao pokrov.
Osim ogoljenom funkcijom, pojavnost objekata uvjetovana je kontekstom, što se iščitava u geometriji i pokrovu krova te u materijalu i načinu tretiranja pročelja zgrade, ali i željom da zgrade ostanu u duhu slavonskoga ruralnog ambijenta u ljudskom i životinjskom mjerilu.
Projekt je završen 2019., a izveden 2021. godine.
Projektni timMargita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac; Zvonimir Marčić
KlijentSin ravnice d.o.o.
LokacijaCret Viljevski, Donji Miholjac
Statusrealizacija
FotografijeBosnic+Dorotic
Veličina620 m2
Izrada maketeSKROZ
23. Salon arhitekture u Novom Sadu / DANS - dobitnik nagrade u kategoriji Arhitektura
Nominacija za nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ“ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2021. godinu 
Nominacija za nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu – MIES VAN DER ROHE za 2024. godinu
Hrvatska komora arhitekata: Medalja za održivost i inovacije u arhitekturi 2023.
Animulor
LeCorbusierov MODULOR - antropometrijski sustav mjera - za arhitekturu po mjeri čovjeka, dobio je u SKROZu i verziju za arhitekturu po mjeri životinje.
Koncept forme i funkcije
Naš projekt odlazi korak dalje od uobičajenih rješenja, eliminira središnji hodnik i stvara galeriju iznad koja, osim vizualnog i hranidbenog pristupa boksevima sa životinjama, služi i za skladištenje slame
Uobičajeno je ovakav tip objekta prizemnica s prostorima za životinje i hodnikom u sredini te spremištem slame za stelju (podloga za životinje) uz sam prostor staje. Centralni hodnik pritom služi za hranjenje životinja, rasprostiranje stelje i odvoz gnojiva nakon čišćenja. Naš projekt odlazi korak dalje od uobičajenih rješenja, eliminira središnji hodnik i stvara galeriju iznad koja, osim vizualnog i hranidbenog pristupa boksevima sa životinjama, služi i za skladištenje slame. Na taj način racionalizirano je korištenje prostora i optimiziran proces uzgoja te smanjeno uznemiravanje životinja. Također je, skladištenjem u istom objektu, eliminirana potreba za transportom slame za stelju.
Sljedeći važan dio optimizacije procesa funkcije kroz arhitekturu bilo je uvođenje pomičnih pregrada, koje omogućuju jednostavnije održavanje objekta. , ali i stvaranje različitih scenarija njegova korištenja. Pregrade potenciraju scenarije prilagodbe trenutnim uvjetima procesa razmnožavanja životinja te se prostori smanjuju i povećavaju ovisno o potrebama; od najmanjeg boksa za krmaču s prašćićima do jedinstvenog prostora u kojem su sve životinje zajedno.
